Jedan od manje poznatih dijelova tijela kojisvetlosna terapijastudije su ispitivale mišiće.Ljudsko mišićno tkivo ima visoko specijalizovane sisteme za proizvodnju energije, koji treba da budu u stanju da obezbede energiju i za duge periode niske potrošnje i za kratke periode intenzivne potrošnje.Istraživanja u ovoj oblasti dramatično su se ubrzala u posljednjih nekoliko godina, sa desetinama novih visokokvalitetnih studija svakog mjeseca.Crveno i infracrveno svjetlo su intenzivno proučavane za razne bolesti i stanja, od bolova u zglobovima do zacjeljivanja rana, vjerovatno zato što se teoretizira da ćelijski efekti djeluju na osnovnom energetskom nivou.Dakle, ako svjetlost prodire dolje u mišićno tkivo, može li tamo imati blagotvorne učinke?U ovom članku ćemo ispitati kako svjetlost stupa u interakciju s ovim sistemima i kakve koristi može donijeti, ako ih ima.
Svjetlost bi mogla utjecati na funkciju mišića, ali kako?
Da bismo razumjeli kako svjetlost može utjecati na mišićno tkivo, prvo moramo razumjeti kako mišićno tkivo zapravo funkcionira.Energija je neophodna za život u svakoj ćeliji svake vrste koju trenutno poznajemo.Ova činjenica života je očiglednija u mišićnom tkivu, iz mehaničke perspektive, nego bilo koji drugi tip tkiva.Pošto su mišići uključeni u kretanje, oni moraju stvarati i koristiti energiju, inače se ne bi kretali.Sve što pomaže u ovoj osnovnoj proizvodnji energije bit će vrijedno.
Mehanizam svjetlosne terapije
Svetlosna terapija ima dobro poznati mehanizam u bilo kojoj skoro svakoj ćeliji tela sa mitohondrijom (mitohondrije su organele odgovorne za proizvodnju energije).Možete pogledati citokrom C oksidazu i dušikov oksid kako biste saznali više o specifičnostima ovdje, ali u osnovi hipoteza je da i crvena i bliska infracrvena svjetlost pomažu našim mitohondrijama da završe proces disanja, dajući više CO2 i ATP (energije).Ovo bi se u teoriji moglo primijeniti na skoro svaku ćeliju u tijelu, osim onih kojima nedostaju mitohondrije kao što su crvena krvna zrnca.
Veza mišića i energije
Jedna od ključnih karakteristika mišićnih ćelija je da su izuzetno bogate mitohondrijama, pa su im potrebne za ispunjavanje visokih energetskih zahtjeva.Ovo se odnosi na skeletne mišiće, srčane mišiće i glatko mišićno tkivo kao što biste našli u unutrašnjim organima.Gustoća mitohondrija u mišićnom tkivu varira između vrsta i dijelova tijela, ali svima je potreban visok stupanj energije za funkcioniranje.Sveukupno bogato prisustvo sugerira zašto su istraživači svjetlosne terapije zainteresirani za primjenu ciljanih mišića, čak i više od drugih tkiva.
Mišićne matične ćelije – rast i popravak poboljšani svjetlom?
Miosatelitske ćelije, vrsta mišićne matične ćelije uključene u rast i popravku, takođe su ključna potencijalna meta svetlosne terapije1,5, možda čak i glavna meta koja daje dugoročne efekte.Ove satelitske ćelije postaju aktivne kao odgovor na naprezanje (kao što je mehaničko kretanje kao što je vježba ili ozljeda) – proces koji bi se mogao poboljšati svjetlosnom terapijom9.Poput matičnih ćelija na bilo kojoj lokaciji u tijelu, ove satelitske stanice su u suštini prethodnici normalnih mišićnih stanica.Obično postoje u opuštenom, neaktivnom stanju, ali će se pretvoriti u druge matične ćelije ili se pretvoriti u potpuno funkcionalne mišićne ćelije kao dio procesa zacjeljivanja, kao odgovor na ozljedu ili traumu vježbanja.Nedavna istraživanja ukazuju na proizvodnju mitohondrijalne energije unutar matičnih ćelija kao primarnog regulatora njihove sudbine6, koji u suštini određuje njihovo 'programiranje', kao i njihovu brzinu i efikasnost.Budući da je hipoteza iza svjetlosne terapije da bi ona mogla biti snažan promotor mitohondrijalne funkcije, postoji jasan mehanizam koji objašnjava kako bi svjetlost mogla poboljšati rast i popravak mišića putem matičnih stanica.
Upala
Upala je tipična karakteristika povezana s oštećenjem mišića ili stresom.Neki istraživači misle da bi svjetlost mogla pomoći (ako se koristi na odgovarajući način) da se smanji ozbiljnost upale3 (povećanjem nivoa CO2 – koji zatim inhibira upalne citokine/prostaglandine), čime bi se omogućilo efikasnije popravak bez ožiljaka/fibroze.
Vrijeme objave: Sep-21-2022